Dan kruha obilježili smo 20. listopada 2016. godine uz Svetu misu, blagoslov kruha i prigodan program.
Posjetili su nas učenici 4. razreda OŠ Dragutina Tadijanovića koje je pripremila učiteljica Mirjana Vedak kako bi nam uljepšali događanje recitacijama i pjesmom o plodovima zemlje.
Također, gđa Vera Rede je dan ranije održala kreativnu radionicu s našim korisnicima radi izrade posebnog kruha kojeg nam je predstavila na svečanom obilježavanju, a njezin je opis i u nastavku.
„Običaji su nešto što svi od najranijeg djetinjstva nosimo u srcu i što nam cijeli život dušu ispunjava toplinom. Neki od običaja su nestali, neki su se prilagodili novonastalim životnim uvjetima, a neki su očuvani do današnjih dana.
Za ovaj događaj prigodan mi se učinio jedan od mnoštva običaja vezanih uz Božić, a to je izrada kruha, koji se u mom rodnom selu Grebnicama, u bosanskoj posavini, zove ljetnjača. Slično ukrašen Božićni kruh može se naći u mnogim krajevima koje nastanjuju Hrvati.
Ljetnjača se mijesi od pšeničnog brašna, kvasa i malo soli, a ono što je čini posebnom su ukrasi koji se stavljaju po njezinoj gornjoj površini. Ti ukrasi su puni značenja i simbolike, a ukazuju na sve što je ljudima važno u duhovnom i materijalnom smislu.
Od uskvasalog tijesta odvoji se manji komad za izradu ukrasa, a veći komad se oblikuje u kruh i stavi u tepsiju. Manji komad tijesta se tanko razvalja i iz njega se prvo izrežu dvije trake koje se u obliku križa polože preko kruha. Trake se rubovima zarežu na dva mjesta i pri postavljanju malo razmaknu. Ta tri „prstića“ simboliziraju Sveto Trojstvo. Na mjestu gdje se trake preklapaju, u središtu križa, umetne se od tijesta oblikovana ružica, a predstavlja Isusa Krista. Križ dijeli kruh na četiri jednaka dijela koji predstavljaju po jedno godišnje doba (možda od tuda naziv „ljetnjača“). U svaku se četvrtinu stavljaju ukrasi koji ukazuju na ono što je, osobito u ruralnim krajevima, od najveće važnosti.
U prvu četvrtinu stavlja se Sunce, Mjesec i zvijezde – da vrijeme u godini koja dolazi bude lijepo. U drugu četvrtinu polaže se iz tijesta izrezan klas pšenice – da žito rodi, da ne budu gladni ni ljudi ni životinje. U treću četvrtinu stavlja se bure, bačva s rakijom – da šljive dobro rode, da se nađe rakije za svatove, krštenja i sprovode. Ukras u zadnjoj četvrtini je najteži za izradu i zahtjeva puno strpljenja. Od tijesta treba oblikovati krmaču koja leži i uz koju sišu mali praščići – da u godini koja dolazi bude puno zdravih i plodnih životinja.
Moja mama naučila je kako se radi ljetnjača od moje bake, ona od svoje mame i tko zna do kuda u prošlost seže taj lijepi običaj. Iako već dugo ne živim u rodnom kraju, isti takav kruh, svakog Božića, uz pšenicu i svijeće, zauzima centralno mjesto na stolu u mojoj obitelji.“ – Vera Rede
